Slavonski Brod 17. veljače 2009. U velikoj vijećnici Županijske uprave u utorak 17. veljače
2009. održan je sastanak s temom
. Na sastanku su nazočili:
- Davor Vlaović, zamjenik župana za gospodarstvo,
- Stjepan Bošnjaković, pročelnik Upravnog odjela za
gospodarstvo,
- Gordana Fabčić, stručna savjetnica u Upravnom odjelu za
gospodarstvo,
- Slaven Rukavina, direktor, Zagrebačka banka,
- Jeronim Pandurić, direktor, Zagrebačka banka,
- Dario Magašić, direktor, PBZ d.d.
- Tijana Hajling, direktorica, Slavonska banka d.d. Osijek
- Edita Prkačin, direktorica, Raiffeisen banka Austria d.d.
- Zvonimir Ćirić, predsjednik Obrtničke komore
Brodsko-posavske županije,
- Željka Pergl, poslovna tajnica Obrtničke komore
Brodsko-posavske županije,
- Krešimir Rudec, poslovni tajnik HGK, Županijska komora
Slavonski Brod,
- Dragan Jelić, direktor CTR d.o.o. Razvojna agencija
Brodsko-posavske županije,
- Marija Kozina, predstavnica ĐĐ Holding d.d.
Gospodin Vlaović je konstatirao
da u uvjetima globalne povezanosti utjecaji gospodarske krize ne mogu mimoići
nikoga pa ni Brodsko-posavsku županiju, stoga je i sazvan ovaj sastanak. Cilj
ovog sastanka je zajednički pokušati pronaći izlaz iz ove teške gospodarske
situacije.
Gospodin Bošnjaković je istaknuo da je ovo sastanak zatvorenog tipa
odnosno bez nazočnosti sredstava javnog priopćavanja-medija, kako bi isti bio
konstruktivniji i operativniji. Na sastanak su pozvani direktori i direktorice
četiri najvažnije banke koje posluju na području Brodsko-posavske županije.
U raspravi koja je uslijedila
učestvovali su svi nazočni, a iz iste izdvajamo ono najbitnije.
Slaven Rukavina izvjestio je nazočne da je Zagrebačka banka
osigurala 7 milijardi kuna za kreditiranje na nacionalnoj razini.Ova banka će
kreditno pratiti sve kvalitetne projekte. Evidentni su problemi otplate kredita
kod građana ( jer je određen broj ljudi ostao bez posla ), ali i kod
gospordastvenika kod kojih je došlo do smanjenja zaposlenosti. U cilju
rješavanja ovih problema uvode se neke olakotne okolnosti kao što je moratorij.
Uvjetikreditiranja ovise o cjelokupnoj situaciji
ali oni nisu ništa nepovoljniji u odnosu na proteklu godinu .Ako dođe do nelikvidnosti,
moguće je da će potražnja biti veća od ponude.
Jeronim Pandurić - se nadovezao na diskusiju gosp. Slavena Rukavine
i istaknuo činjenicu da što država uzima manje financijskih sredstava za sebe
više ostaje za potrebe gospodarstva. Uvjete određuje Hrvatska narodna banka.
Sva događanja na mikrorazini ovise o makrookruženju.
Dario Magašić je konstatirao da su se uvjeti poslovanja gospodarska
kao i bankarskog sustava pogoršali. Situacija je veoma složena i što će se
dešavati u slijedećih par mjeseci vrlo je neizvjesno. Naime, mi smo dovedeni u
situaciju da banke pomažu državu dok je u inozemstvu situacija obrnuta.
Vlasnici ove četiri banke su strane banke što dodatno otežava situaciju.
Banke su na granici likvidnosti.
Tečaj kune je agresivno čuvan što nije sigurno da li je dobro i realno je
očekivati da će biti problema s otplatom kredita. Gospodarska situacija je
složena i neizvjesna, a puno toga ovisi o Ministarstvu financija i Vladi RH.
Tijana Hajling izvjestila nazočne da se 28,veljače 2009, Slavonska Banka očekuje da će poslovanjem u sklopu HYPO-banka likvidnost biti poboljšana. Oni su
osigurali financijska sredstva za kreditne linije, ali interes za iste je opao
zbog psihoze opće krize. Problemi otplate kredita evidentni su i kod
gospodarstvenika i kod fizičkih osoba. Kod gospodarstvenika najviše problema
imaju oni iz područja građevinarstva dok kod fizičkih osoba tu su prvenstveno
poljoprivrednici. U cilju prevladavanja ovih problema banka nudi reprogram od 1
godine, ali uz obvezu plaćanja kamate u tom razdoblju. Analitičari ne očekuju
neko vidno poboljšanje gospodarske situacije u ovoj godini, stoga ova banka
neće kreditirati investicije nove stanogradnje. Također, zbog ove situacije
teško da će ove godine širiti bazu klijenata.
Edita Prkačin je rekla da je situacija u Raiffeisen bank ista ili
vrlo slična kao i drugim bankama.Gospodarstvenici za sada nisu imali većih
problema s otplatama kredita. Kod fizičkih osoba bilo je problema pa su za
ciljne skupine kao što su porodilje uveli reprogram kredita od 1 godine.
Razmišljanja idu u pravcu da se ta pogodnost omogući i drugim korisnicima kredita.
Konstatirala je da je sve manje ljudi koji su kreditno sposobni te da su
fizičke osobe prezadužene.
Nakon izlaganja predstavnika
banaka u raspravu se uključio gosp. Davor Vlaović. On je istaknuo da su svi
svjesni situacije u kojoj se nalazimo te da su obavljeni razgovori s tri
ministarstva i to s Ministarstvom gospodarstva, rada i poduzetništva,
Ministarstvom poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstvom
regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva.
Od ovih ministarstava očekuje se
konkretna financijska pomoć u vidu potpora, a za očekivati je da će ista biti
znatno veća u odnosu na dobivena sredstva u 2008. godini.
Na pitanje Tijane Hajling: Što je
s HBOR-om? Gospodin Vlaović je odgovorio da će tu biti problema. Naime, HBOR
nema novaca pa su uzeli kredite od poslovnih banaka. Oni imaju problema s
likvidnosti, ali za očekivati je da će situacija biti bolja poslije travnja
2009.
U raspravu se uključio i gosp. Zvonimir Ćirić koji je istaknuo
da bez obzira na tešku gospodarsku situaciju on na budućnost gleda
optimistično. Iz dosadašnje rasprave vidljivo je da banke imaju financijskih
sredstava, a i voljne su pomoći gospodarstvenicima raznim pogodnostima. Također, Vlada RH kao i
Brodsko-posavska županija žele financijski pomoći poslovne subjekte u cilju prevladavanje
recesije.On traži da se što hitnije
obznani u javnosti tko ima pravo na korištenje takvih subvencija. Tako bi
poslodavci znali da će u dogledno vrijeme dobiti financijska sredstva te ne bi
trebali otpuštati radnike.
Krešimir Rudec istaknuo je da je ugodno iznenađen sa sluhom bankara
u svezi s reprogramom kreditnih obveza. On je istaknuo da je reprogram
prvenstveno potreban gospodarstvenicima, jer će se na taj način više pomoći
stanovništvu. Iskazao je svoje žaljenje što na sastanku nije državni tajnik iz
Ministarstva financija gosp. Zdravko Marić, jer bi večina nazočnih, a i on sam
najviše pitanja uputio baš njemu. Istaknuo je činjenicu o kojoj je već bilo
govora, a to je paradoks da u RH banke daju financijska sredstva državi, dok je
svijetu u vrijeme recesije situacija obrnuta.
Marija Kozina kao predstavnica ĐĐ Holdinga d.d. izvjestila je
nazočne da je večina društva u sustavu ĐĐ Holding d.d. prezadužena i ima
problema s održavanjem tekuće likvidnosti. Zanimalo ju je kakva je sigurnost
oročenih depozita i zašto banke nude različite kamate na oročenje ( od 3% - 12%
)
Nadalje zanimalo ju je može li se
ponoviti slučaj kao što je to bilo s bankama Županjskom, Glumina, Gradskom
bankom Osijek i dr.
Na ovo su odgovor dali svi predstavnici
banaka i rekli da to nije moguće.Obrazložili su da surazličite kamate moguće u različitim bankama.
Kamate na oročena sredstva rastu, jer je to jeftinije nego plaćati visoke
prekonoćne kamate.
Bankari su istaknuli da je
interes banaka da gospodarski subjekti dobro posluju, a fizičke osobe dobro
egzistiraju jer su banke upravo tu zbog njih.
Dragan Jelić je u cijelosti podržao cjelokupnu dosadašnju raspravu,
ali je predložio da se ipak apriori ne odbijanju nove investicije koje su
ekonomski opravdane.
Na kraju se u raspravu uključio
gosp. Stjepan Bošnjaković te istaknuo da će Upravni odjel za gospodarstvo i
Brodsko-posavska županija poduzeti sve potrebne aktivnosti kako bi se
realizirao što veći broj državnih potpora. One su dobre jer mogu poboljšati
likvidnost. Zabrinutje zbog izjava
predstavnika banaka, a prvenstveno zbogdomino efekta koji se očituje u činjenici da Republika Hrvatska ne plaća
tvrtkama, onda tvrtke ne plaćaju bankama, a sve to dovodi do jedne izuzetno
teške i složene gospodarske situacije.
Temeljem cijele rasprave može se
konstatirati da se svi problemi za domaću ekonomiju svode na održavanje
likvidnosti. Naime, dospijeće ino duga se izražava kroz problem održavanja
devizne likvidnosti, ona ima pritisak na rast tečaja, a borba za održavanje
tečaja na smanjenje kunske likvidnosti i rast cijene novca, iz čega se generira
rast kamatnih stopa za korisnike kredita.
Na kraju sastanka gosp. Davor
Vlaović je konstatirao da je ovaj sastanak bio konstruktivan. Predložio je da
se u što skorije vrijeme organizira novi sastanak na koji je potrebno pozvati
predstavnike Ministarstva financija, Porezne uprave i HBOR-a, a sve u cilju
prevladavanja negativnih posljedica gospodarske krize.