Opći podaci

Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2.043 km2 što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 km2). Prema popisu stanovništva iz 2001. godine, Brodsko-posavska županija ima 176.765 stanovnika što jeza 2.005 stanovnika ili 1,15 % manje u odnosu na 1991. godinu. Brodsko-posavska županija participira sa 3,95 % u ukupnom stanovništvu Republike Hrvatske (4.381.352). Prosječna gustoća naseljenosti je 84,68 stanovnika na 1 km2.

Brodsko-posavska županija je jedna od najužih i najdužih županija koja na istoku graniči sa Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku sa Osječko-baranjskom na sjeveru sa Požeško-slavonskom, te na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom dok se južna granica županije proteže uz rijeku Savu koja je ujedno i međudržavna granica između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Područje Brodsko-posavske županije može se podijeliti na tri cjeline: brdsko, ravničarsko i nizinsko. Administrativno i teritorijalno županija se sastoji od 2 grada, 26 općina i 185 naselja. U gradovima živi 79.004 stanovnika ili 45,67 % od čega u Slavonskom Brodu ka o sjedištu županije 63.268 stanovnika, a u Novoj Gradiški 15.736 stanovnika. U ruralnim sredinama živi 93.989 stanovnika ili 54,33 %svih stanovnika županije.

Konstituiranjem Županijske skupštine, a na osnovi Zakona o lokalnoj upravi i samoupravi, 15. travnja 1993. godine ustrojena je Brodsko-posavska županija. Objedinila je dvije bivše općine - Novu Gradišku i Slavonski Brod. Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave čije područje predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa. (Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi.)

Brodsko-posavska županija smještena je u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planina Psunja, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga, koja je dio državne granice prema Bosni i Hercegovini u dužini od 163 km. Smještena je na sjevernoj zemljopisnoj širini od 45° 0,2' - 45° 23' i istočnoj zemljopisnoj dužini od 17° 0,4' - 18° 35'. Obuhvaća prostor od 2.034 km2 što čini 3,61 % ukupnog teritorija Republike Hrvatske (56.542 km2) i po veličini je na 14. mjestu medu hrvatskim županijama. Jedna je od najužih (7 km) i najdužih županija (117 km zračne dužine), na istoku graniči s Vukovarsko-srijemskom, na sjeveroistoku s Osječko-baranjskom, na sjeveru s Požeško-slavonskom i na zapadu sa Sisačko-moslavačkom županijom.

Brodsko-posavska županija može se podijeliti u tri reljefne cjeline: brdsku, ravničarsku i nizinsku. Brdsko područje čini blago uzdignuto gorje, najvećim dijelom pokriveno šumom s najvišom nadmorskom visinom od 984 m (Psunj). Ravničarsko područje zauzima najveći dio Županije, a čini ga rubni pojas plodne slavonske ravnice. Nizinsko područje uz Savu isprepleteno je potocima, kanalskom mrežom i močvarama. Županija je područje umjerene kontinentalne klime, sve blažih zima i toplijih ljeta. Voda, šume i plodno tlo, plovna rijeka i europski putni koridori prirodni su uvjeti koji omogućuju razvoj gospodarstva, prometa, trgovine i kulture. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine Brodsko-posavska županija ima 176.765 stanovnika što čini 4% ukupnog stanovništva Republike Hrvatske (4.437.460). Uz dva grada, u 26 općina Županije ima 165 naselja. U Slavonskom Brodu, sjedištu Županije, živi 64.612 stanovnika, u Novoj Gradiški 15.833 stanovnika. Od 26 općina po broju stanovnika najveća je Sibinj sa 7.549 stanovnika, a najmanja Dragalić sa 1.282 stanovnika. Nakon Domovinskog rata prema popisu stanovništva iz 2001. godine u odnosu na 1991. godinu znatno se u pojedinim općinama promijenio broj stanovnika.

Po nacionalnosti najviše ima Hrvata 166.129 što čini 93.95% ukupnog broja stanovnika. Ostalo su: Albanci, Bošnjaci, Mađari, Nijemci, Romi, Rusini, Ukrajinci, Slovaci, Srbi, Talijani. Broj stanovnika na km2 je 86,9 što je više u odnosu na Republiku Hrvatsku (78,5). U Županiji imamo 54.836 kućanstava s prosječnim brojem od 3,2 člana u kućanstvu, a Republika Hrvatska ima 3 člana. Brojne kulturno-povijesne znamenitosti od kojih treba posebno izdvojiti Brodsku tvrđavu i Franjevački samostan iz 18. st., crkvu sv. Terezije u Novoj Gradiški, župnu crkvu i Franjevački samostan u Cerniku, ukazuju na burnu i dugu prošlost ovih krajeva koji su davno prije a i danas graničarski.