U podruju brodskog Posavlja nisu dosada uočeni tragovi pojave čovjeka iz razdoblja paleolitika (starijeg kamenog doba). Najstariji nalazi ljudske prisutnosti se u u vrijeme starijeg neolitika (mlađeg kamenog doba - 8000 godina starosti). To je vrijeme stvaranja prvih naselja i prelaska na sjedilačku privredu. Osim lovom i ribolovom te sakupljačkim aktivnostima, čovjek se počinje baviti stočarstvom i zemljoradnjom, a ivi u naseljima poluukopanima u zemlju - zemunicama... Upotrebljava se uglačano kameno oruđe i oružje (sjekire, strjelice, kameni noževi), a započinje proizvodnja keramičkih predmeta i tkanje tkanina. Uvjeti za život na prostoru brodskog Posavlja su u vrijeme starijeg neolitika bili izuzetno povoljni, jer se javlja velik broj naselja najstarije neolitike kulture jugoistočne Europe - starevake kulture. Najznačajnija nalazišta su na Igraču pokraj Broda, na Ciglani u Brodu, na Duinama kraj Zadubravlja i na Godcvu kod Jaruga.
Prije 6000 godina nastaje u prostoru Slavonije osebujna neolitika pojava - sopotska kultura koja traje sve do kraja četvrtog milenija prije Krista. U to se vrijeme osim zemuničnih naselja javljaju i naselja s nadzemnim kućama pravokutnog oblika. Najznačajniji lokaliteti ove kulturne pojave su: Marinci u Brodskom Vinogorju, Slobodnica, Klinovac u Klokočeviku, Medvode u Glogovici, Topolice u Gornjoj Bebrini, Klotrovi-Kremenice-Breani u Slavonskom Kobašu. Nositelji badenske kulture osvajaju ove prostore početkom trećeg tisućljeća prije Krista. Tada započinje novo doba - neolitik (bakarno doba). To je vrijeme pojave metalurgije - proizvodnje bakrenih predmeta. Badenska kultura unosi svoj način života: ive u zemuninim naseljima, spaljuju pokojnike ili ih sahranjuju skeletno, proizvode svoje osebujne oblike keramičkih posuda i ukrašavaju ih kaneliranjem, urezivanjem i slinim postupcima. Za njih se vjeruje da su nositelji prvog (najstarijeg) vala seobe Indoeuropljana u europske krajeve. Na lokalitetu Salo kod Donje Vrbe otkrivene su metalurške radionice u ostatcima naselja badenske kulture te je time okolica grada Broda postala značajnim podrujem za proučavanje pojave najranije metalurgije u Europi.
Osim spomenutih lokaliteta vrijedno je spomenuti nalazite u Okuklju kod Gornje Bebrine, Jarugama (Godevo - Berava), Ruici (Take) i Donjoj Bebrini (Paljevine). Prije 4500 godina badenska kultura u podruju Slavonije se transformira u kostolaku kulturu, iz koje e se kasnije razviti vučedolska kultura. U prostoru brodskog Posavlja utvrđeni su samo sporadični nalazi ovih kultura i to na lokalitetima: Gornja Bebrina - Okukalj, Donja Vrba - Salo, Novi Grad - Gaze - kanal Krevine, Jaruge -Godevo - Berava i Donja Bebrina - Paljevine. Pri kraju trećeg tisućljeća prije Krista dolazi do propasti vučedolske kulture - rada se novo doba -brončano doba. Tada započinje upotreba bakra vezanog uz slitinu s olovom ili kositrom. U ovom podruju nisu pronađeni tragovi najranijih kulturnih manifestacija ovog doba. Ostatci licenske keramike i vatinske kulture - kulturnih pojava ranog i početka srednjeg brončanog doba, otkriveni su na lokalitetima Donja Bebrina -Paljevine, Novi Grad - Gradina, Kupina - Selite -Kuite i Slavonski Brod - Oružni trg u tvrđavi Brod. Velik broj lokaliteta vezan je uz ostatke "brodske kulture". O ovom fenomenu vrlo se malo zna jer nije bilo sustavnih istraživanja niti jednog lokaliteta iako ih je u podruju brodskog Posavlja poznato do danas desetak. Najznačajniji lokaliteti ove pojave su: Slavonski Brod - Galovo, Gornja Bebrina - Bidevi, Donja Bebrina - Malo Selite, Stari Slatnik - Jelas polje i Novi Grad -Terzića stan.
Prije tri tisuće i tristo godina nastaje kultura arnih polja u Slavoniji. To je vrijeme kasnoga brončanog doba. Nositelji ove kulture imaju vrlo razvijenu tehnologiju prerade i obrade bronce. Povoljan strateški i prometni položaj kao i blizina rudom bogatih predjela Bosne omogućili su pravu eksploziju naseljavanja područja oko Slavonskog Broda. Okolica Broda je izuzetno značajan prostor za proučavanje fenomena brončanodobnih ostava. Radi se o ostavama putujućih majstora - ljevača brončanih predmeta. Do sada je otkriveno dvadesetak ovakvih ostava s više tisuća brončanih predmeta različitog oblika i namjene: oruđe i oružje (srpovi, sjekire, noževi, britve, koplja, mačevi, bodeži i slično) te nakit (ogrlice, narukvice, nanogvice, prstenje, fibule, privjesci, okovi, igle, pojasevi i slino). Najznačajnije ostave su: Brodski Varoš - Jaraca, Slavonski Brod - Bjeli I i II, Slavonski Brod - Livadićeva ulica, Gornji Slatnik - Šljivik, Priac i Poljanci - Donje polje (više ostava). Stanovništvo tog vremena gradi nadzemne kuće od drveta i blata četverokutnog oblika, često u formi sojenica. Najznačajniji lokaliteti su: Završje - Gradite, Sibinj - Visovac, Ruščica - Vretena, Slavonski Brod - Bjeli, Slavonski Brod - temelji Kazalino-koncertne dvorane, Novi Grad - Gradina, Poljanci - Donje Polje. Značajni su i nalazi nekropola otkrivenih u Vranovcima (Gomilice), Oriovcu i Starim Perkovcima (Dobrovo). Radi se o ukopu spaljenih kostiju pokojnika tako da se kosti poklapaju urnama.
Pojava starijega željeznog doba (započinje od osmog stoljeća prije Krista) u Slavoniji nije popraćena nikakvim nasilnim promjenama jer i dalje nastavljaju živjeti tradicije nositelja kulture arnih polja pod dojmovima novih kulturnih utjecaja s Istoka i Zapada. U svakodnevnom životu gubi se uloga bronce te se pojednostavljuju oblici predmeta, a povećava se uloga željeza. U brodskom Posavlju postoje sporadični nalazi starijega željeznog doba, zbog slabe istraženosti pojedinih lokaliteta. Najznačajniji lokaliteti su Slavonski Brod - temelji Kazališno-koncertne dvorane, Sibinj - Visovac i Završje - Gradište. U četvrtom stoljeću prije Krista Kelti stižu u naše krajeve i zauzimaju prostor Slavonije pa tako i brodskog Posavlja. Tada započinje razdoblje mlađega željeznog doba. Kelti su dobri poznavatelji obrade i prerade željeza te izraziti ratnici. Vješti su u proizvodnji keramike na brzo rotirajućem kolu, obradi stakla i emajla te kuju novac. Grade utvrđena naselja s bedemima od paljene zemlje - tzv. oppidum. Jedan takav oppidum je uočen na lokalitetu Donja Bcbrina -Paljevine. Najznačajniji lokaliteti su: Gornja Bebrina - Biđevi, Slavonski Brod - centar.. Krajem prvog stoljeća prije Krista u ove krajeve prodiru Rimljani.
J. Lozuk, fotomonografija BPŽ