Tijekom dva tisućljeća svoje postojanosti Brod je promijenio tri imena. U antičko doba zvao se Marsonija, u srednjem vijeku Stari Grad, a od 13. stoljeća spominje se obližnje selo Brod. Berislavići su u 15. stoljeću izgradili novi Brod i od toga vremena ovo nase- lje nije više mijenjalo svoj položaj niti ime. S obzirom da Brod postoji već preko dvije tisuće godina, očito je da se nalazi na položaju koji je uvijek imao izuzetno značenje.
Prva naselja na tome prostoru poznata su od vremena neolitika. Starčevačka kultura na brdu Igraču poviše Tomice i u Galovu pokazuje da su tu živjeli ljudi u zemunicama i bavili se lovom i motičarskim ratarstvom. U doba sopotske kulture poznata su naselja kod Donje Bebrine i Klokočevika. Ona su se sastojala od jednostavnih drvenih kućica s jednom prostorijom. Eneolitsko naselje kod Donje Bebrine pokazuje već znatan napredak. Tadašnje kuće imale su pravilnu pravokutnu osnovicu, dvije prostorije i trijem.
U brončanom dobu bilo je oko Broda više naselja, što potvrđuju nalazi predmeta iz tog doba. Tijekom halštata odvijao se na brodskom području proces etnogeneze panonskih Ilira. Istodobno se otvaraju i prometne veze s udaljenim krajevima. Trgovačke karavane, koje prolaze brodskim područjem, dopremaju ovamo robu iz alpskih krajeva sa zapada, iz širokog kruga podunavskih zemalja sa sjevera i istoka te jadranskih luka na jugu. U doba latena na brodsko područje stižu Kelti. Oni su ovamo donijeli poznavanje obrade željeza. Kelti nisu potisnuli panonsko-ilirske starosjedioce s brodskoga područja, već su im se samo nametnuli kao vladajući sloj. Čini se da su upravo Kelti na ušću Mrsunje u Savu osnovali utvrdu s naseljem koje je dobilo ime Marsonija prema nazivu spomenute rijeke.
Prema tome, Marsonija bi mogla potjecati iz trećega stoljeća prije Krista, što znači da Brod postoji već 2300 godina. S rimskim osvajanjem Panonije Marsonija postaje prvorazredno prometno čvorište na putu koji je povezivao antičku Sisciju i Sirmium. Prema Peutingerovoj tabli ona se nalazila na lijevoj obali Save neposredno uz prijelaz preko rijeke. Označene udaljenosti na spomenutoj tabli pokazuju da se Marsonija nalazila na lokaciji ušća rijeke Mrsunje u Savu. Njezino ime potvrđuje da se nalazilo uz istoimenu vodu (Mrsunja, tj. Crna voda) i očito je prema njoj dobila svoj toponim. Marsonija je u doba Rimljana bila vojno i upravno središte svoje okolice. Agrarno stanovništvo oko nje činili su ovdašnji starosje- dioci, Breuci, koji su se tu tijekom vremena u velikoj mjeri romanizirali. Marsonija se od ušća Mrsunje u Savu postupno širila prema istoku i vjerojatno je svoj maksimum dosegnula do mjesta gdje je u 18. stoljeću izgrađena brodska tvrđava.
Rimska Marsonija je propala u 5. stoljeću pri prodoru Huna u naše krajeve. U 6. stoljeću naseljuju se oko nje Slaveni, a od 7. stoljeća stižu ovamo Hrvati. Oni su tu zatekli ruševine staroga grada, pa su stoga svoje naselje nazvali najprikladnijim imenom - Stari Grad. O tom naselju povijesni izvori počinju govoriti tek krajem srednjega vijeka kada je pokraj njega postojala i manja tvrđava.U rimsko doba ovdje je, na raskrižju putova koji su prolazili dolinom Save od Rima na istok, sagrađeno naselje Marsonia. Rimski su tragovi sačuvani do danas, a padom Rimskog Carstva, u velikoj seobi naroda, Hrvati se na to područje u 7. st. trajno naseljavaju. Slavonski Brod prvi put spominje se 1244. godine u povelji ugarsko-hrvatskoga kralja Bele IV. kao Vila Brod. Srednjovjekovna Slavonija 1536. godine postala je sastavni dio turskog carstva i u njegovu je sastavu ostala gotovo 150 godina.
M.Mirković,
monografija o Brodu