Nakon kninske "balvan revolucije", krvavog hrvatskog Uskrsa na Plitvicama, pokolja hrvatskih policajaca u Borovu Selu, Pakraca, kao i daljnjim širenjem pobune Srba, u Hrvatskoj se počelo s osnivanjem brigada. Tako je 28. lipnja 1991. stigla zapovijed za osnivanjem 108. brigade.Mobilizacija je obavljena u rekordno kratkom roku u četiri mjesta: u Podcrkavlju se okupilo 950 boraca, Sibinju 740, Novoj Gradiški 300 i Požegi 250 hrvatskih vojnika. Bili su odjevenih pretežito u jeans, a naoružanje im se sastojalo od lovačkih pušaka, pištolja i nekoliko kalašnjikova. Prvo pravo oružje, 108. je dobila otimanjem iz ruku neprijatelja. Četiri bojne 108. brigade će kasnije biti rasadište iz kojeg je niklo nekoliko drugih hrvatskih postrojba. Bojna u Novoj Gradiški je prerasla u 121. novogradišku brigadu, a ona u Požegi u 123. požešku brigadu.
Krajem 1991. u Slavonskom Brodu osnovana je 139. brigada, a početkom siječnja 1992. i 157. brigada Hrvatske vojske, te 2. topničko - raketni divizion Protuzračne obrane, 301. LOB, a nakon pada brodske vojarne (16./ 17. rujna 1991.) osnovana je 37. inženjerijska bojna. Nakon demobilizacije i osnivanja profesionalnih gardijskih postrojba veliki broj Brođana nalazi se u 5. gardijskoj brigadi HV. Jezgru ovih novih brigada sačinjavali su časnici i pripadnici 108. brigade koji su prva borbena iskustva stekli na novogradiško-okučanskom bojištu. Težinu ratnog puta brodske 108. brigade najbolje ilustriraju podaci da je kroz nju prošlo 7500 boraca, od kojih je 149 poginulo, dok je teže i lakše ranjeno njih 763. Tijekom Domovinskog rata u brodskoj općini bilo je u obrani angažirano oko 11 posto ukupnog stanovništva (12 tisuća ljudi pod oružjem), kao i 70 posto strojnog i voznog parka, što govori o odlučnosti Brođana da brane svoj grad i Hrvatsku. U obrani Hrvatske poginula su 652 hrvatska vojnika s područja Brodsko-posavske županije, a velike su žrtve bile i među civilnim pučanstvom jer su od neprijateljskih granata stradale 182 osobe od kojih je 28-ro djece. Grad Slavonski Brod je svoje apokaliptične mjesece doživljavao tijekom skoro cijele 1992. kada je, obično bez povoda, iznenada i mučki, napadan iz Bosne svim vrstama teškog oružja i kada je doživio više stotina borbenih naleta srpskih zrakoplova.
Od 25. ožujka 1992. kada je u Slavonskom Brodu prvi puta oglašena opća opasnost koja je trajala do 7. listopada 1992. na grad je palo 130 teških bombi "krmača", 13 raketa zemlja-zemlja tipa "luna" i desetine tisuća topničkih i raketnih zrna svih promjera. Ciljevi napada su bili pretežito civilni, poput škola, crkava, gradske bolnice, tržnice, trgova i mjesta gdje se okupljaju ljudi a samo rijetko neki od vojno značajnih ciljeva. Gradska bolnica, uredno označena po Ženevskoj konvenciji, daleko od bilo kakva vojna cilja, ne nalazeći se na liniji vatre, ne nalazeći se ni blizu linije bojišnice, više puta je namjerno gađana i pogađana. Samo u prvih deset dana mjeseca svibnja 1992. srpski zrakoplovi izveli su 65 napada na grad s ukupno 100 zrakoplova (MIG-21, MIG-29, Orao...) koji su izbacili 70 bombi od 250 kg, 60 raketa tipa "Munja", 24 navođene bombe tipa "Mawerick". Bili su to divljački napadi na grad koji se skoro nije imao čime obraniti od napada iz zraka. U tim je napadima ubijeno 30 osoba dok je 226 ranjeno. Hrvatska protuzračna obrana, naoružana samo strojnicama, s nekoliko lakih protuzrakoplovnih topova i ručnim lanserima raketa, uspjela je ipak srušiti tri neprijateljska zrakoplova MIG-29, jedan helikopter "Gazela" i teže oštetiti dva neprijateljska zrakoplova.
Posljedice bestijalnih napada na grad su bile teške. Pored izgubljenih ljudskih života, više tisuća ranjenika, Slavonskom Brodu nanesene su velike materijalne štete. Osim stambenih objekata teško je stradalo 56 spomenika kulture a od njih najviše je oštećena stara Tvrđava. Velika razaranja doživjela je i Kazališno-koncertna dvorana "Ivana Brlić-Mažuranić" u kojoj je smještena i Gradska knjižnica koja je stoga šest slijedećih godina bila beskućnik u svome gradu. Štete na KKD "Ivana Brlić-Mažuranić" procjenjuju se na približno 1,5 milijun DEM. Više puta pogođena je franjevačka crkva, Magistrat, gradske palače u središtu grada, a razaranja nisu bili poštedeni ni spomenici kulture u brodskim selima. Omiljene mete neprijatelja su bile crkve u Svilaju, Dubočcu, Sikirevcima, Slavonskom Kobašu, Kaniži, Bebrini ... Od osam brodskih dječjih vrtića sedam je pogođeno, neki i više puta. U brodskoj općini od 65 osnovnih škola pogođeno je 21, dok su od srednjih škola najviše stradale Gimnazija "Matija Mesić" i Tehnička škola, a oštećena je i zgrada Strojarskog fakulteta. Zbog ratnih djelovanja nastava je prekidana više puta, a prosvjetni djelatnici organiziraju putem Hrvatskog radio Broda obrazovni program koji se emitira od 27. studenoga 1991. do 27. siječnja 1992. Od 27. travnja 1992. više nije bilo ni minimuma sigurnosnih uvjeta za nastavu, školske zgrade su pretvorene u prihvatilišta za prognanike i izbjeglice kojih je svakim danom bilo sve više. Nastavnici se uključuju u rad humanitarnih organizacija ili postaju pripadnici Civilne zaštite i Hrvatske vojske, tijekom 1992. skoro 20 tisuća učenika bit će iz sigurnosnih razloga izmješteno u sigurnije dijelove Hrvatske.
Uslijed ratnih djelovanja u drugim dijelovima Hrvatske i susjedne Bosne, kroz Slavonski Brod proći će više stotina tisuća prognanika i izbjeglica, a u Brodu će se za stalno zadržati 15-17 tisuća ljudi koje je velikosrpska agresija otjerala iz njihovih kuća. Jedno od prihvatilišta za izbjeglice iz Bosne bila je i Športska dvorana "Klasije" koju je zato neprijatelj često gađao pa je izgorjela do temelja 22.rujna 1992. nakon nekoliko pogodaka fosfornim granata ispaljenim iz Bosne. Bila je to prva športska dvorana u prijašnjoj Jugoslaviji, znamenito rasadište mnogih športaša i mjesto gdje su prije europskih i svjetskih natjecanja vježbale jugoslavenske športske selekcije. Brodsko gospodarstvo, pogotovo velika poduzeća, bili su također meta neprijatelja. Njihovo topništvo iz Bosne sustavno gađa tvornicu "Đuro Đakovića", a štete se procjenjuju na 23 milijuna DEM. Ciljevi topništva bosanskih Srba su bili i Slavonija DI (22,5 milijuna DEM), Oriolik- Oriovac (13 mil. DEM), Voće export-import (9,5 mil. DEM), Veterinarska stanica i AK Jasinje (oko 7 mil. DEM), a štete su pretrpjeli i INA Klakar, Vodovod, UNI Brod, Poduzeće za ceste, Ciglana "Brod" ... Štete koje su doživjeli gospodarski sustavi HEP, HŽ, HPT i INA iznose oko 49 milijuna DEM. Ukupne štete na objektima društvenih, državnih i privatnih tvrtki procjenjuju se na oko 158 milijuna DEM.
Tijekom Domovinskog rata velika razaranja doživjeli su i stambeni objekti tako da je u Slavonskom Brodu oštećeno i razoreno 3026 stambenih objekata s ukupnom štetom od oko 12 milijuna DEM. Prema izvješću Županijske komisije za popis ratnih šteta, u kojem je obradeno oko 70-80 posto oštećenja, ukupna ratna šteta na području cijele Brodsko-posavske županije procjenjuje se na milijardu i 610 milijuna njemačkih maraka.
Željko Mužević