Ime hrvatskog grada Broda u bogatoj Slavoniji na rijeci Savi prvi put spominje se u povelji ugarsko - hrvatskog kralja Bele IV 1244. godine kao Villa Broid -utvrđeno naselje u posjedu plemića Berislavića Grabarskih. Kasnije dobiva naziv Brod na Savi te konačno Slavonski Brod. Uspostavom ugarske vlasti od 12.stoljeća u Brodu i Brodskom Posavlju utvrđuju se feudalni odnosi. Brod je u posjedu plemića Berislavića Grabarskih kao i okolna naselja sa utvrdama, crkvenim objektima i kmetskim kućištima. Od velikog broja sakralnih objekata do danas je sačuvano nekoliko romaničkih i gotičkih crkava. Srednjovjekovna Slavonija 1536. godine postala je dio Turskog carstva i u njegovom sastavu ostala gotovo 150 godina. Zbog važnosti strateškog položaja Broda, Turci izgrađuju utvrđeno naselje koje je imalo obrambenu funkciju i ujedno je bilo sjedište kadiluka. Turska dominacija okončana je 1691. godine kada austrijska vojska osvaja Slavoniju, pa tako i Brod.
Austrijsko-turska državna granica spustila se na rijeku Savu. Obzirom na obrambeni karakter Brodskog Posavlja i pogodnost prijelaza rijeke, u Brodu se gradi pogranična tvrđava impozantnih razmjera.
Kako su za najbrojnije stanovništvo, katolike, od najranijih vremena duhovnu službu na ovim prostorima vršili Franjevci, istovremeno s trvđavom gradi se i novi franjevački samostan s crkvom. Prvenstveno vojnička zemlja, Vojna granica ipak ne može živjeti bez najnužnijih obrtnika i zanatlija, intelektualaca i umjetnika. Radi unapređenja privrede i kulture na granici se osnivaju slobodni vojni komuniteti, oslobođeni vojne službe i rabote. Brod je taj status imao u vremenu 1747-1787. i 1820-1871. godine. Potrebe vojne uprave tražile su da se određena briga posveti i školstvu. U gradu se 1709. godine otvara škola, a prvi učitelji bili su brodski franjevci koji 1720. godine otvaraju i filozofski fakultet. Od 1776.godine otvorena je trivijalna škola obavezna za djecu do 13 godina.