Brodsko-posavska županija zahvaljujući svom geoprometnom položaju, konfiguraciji i kakvoći tla, prirodnim resursima, povijesno kulturnoj baštini i drugim vrijednostima može razvijati različite oblike selektivnog turizma. Smještena je u južnom dijelu slavonske nizine, na prostoru između planine Psunj, Požeškog i Diljskog gorja sa sjevera i rijeke Save s juga i obuhvaća prostor od ukupno 2.043 četvorna kilometra. Brodsko-posavsku županiju karakteriziraju dva osnovna prometna pravca. Prvim, interkontinentalnim, u pravcu zapad-istok povezane su zemlje zapadne Europe sa zemljama Bliskog istoka. Tim pravcem, a duž cijelog područja županije, prolazi željeznička, cestovna, riječna i telekomunikacijska mreža, te naftovod. Drugi, interregionalni pravac od sjevera prema jugu, spaja zemlje istočne i srednje Europe s Jadranom.
Područje Brodsko-posavske županije je srednje turistički razvijeno s velikim potencijalima i nedovoljno iskorištenim prirodnim resursima. Svakako treba spomenuti lovne i ribolovne potencijale na ukupnoj površini od gotovo 200.000 ha (Radinje, Migalovci, Gradiška brda, Puavice) gdje je zastupljena raznolika fauna - divljač brdskih i nizinskih staništa, te najveći ribnjaci u ovom dijelu Europe koji su uz rijeku Savu, Orljavu, Mrsunju te druge rječice i bistre potoke veoma pogodni za lov na divlje patke i guske te sportski ribolov. Također treba spomenuti brojna izletišta (Strmac, Ljeskove vode, Migalovci, Petnja i dr.) te zaštićene krajolike (Gajna, Prašnik, Muški bunar, Lonjsko polje ).
Za razvoj turizma značajno mjesto zauzimaju arheološki lokaliteti, spomeničko kulturna i povijesna baština, galerije, muzeji te objekti sakralne kulture.