Zaštita prirode
Posebni rezervat šumske vegetacije Prašnik
Prašnik - autor fotografije: Vesna Andrić
Šumski predjel Prašnik je 250-300 godina stara sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Ostatak je slavonske prašume. Još 1929. godine isključen je iz redovnog gospodarenja šumom zbog svoje vrijednosti, a status posebnog rezervata šumske vegetacije dobiva 1965. godine rješenjem Republičkog zavoda za zaštitu prirode u Zagrebu.
Ova tipična šuma slavonske ravnice (I. Horvat) se smjestila na 96 m nadmorske visine i ima površinu od 58 ha. U Prašniku su zastupljene dvije fitocenoze: tipična šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli- Quercetum roboris typicum Rauš 1971.) i šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i rastavljenim šašem (Genisto elatae-Quercetum roboris caricetosum remotae Horv. 1938.). Za održanje ovog ekosistem iznimno je važan godišnji poplavni period uzrokovan izlijevanjem rijeke Save. U novije vrijeme šume hrasta lužnjaka ugrožene su snižavanjem razine podzemnih voda i melioracijom zemljišta. Prema podacima iz 1979.1 Prašnik broji 1487 stabala hrasta lužnjaka i 48 stabala običnog graba i bukve. Starost hrastovih stabala iznosi 150-300 godina. Visina im doseže do 40 m, a prsni promjer i do 200 cm. Najveći među ovim divovima imaju drvnu masu veću od 50 m3. Noviji podaci nisu dostupni jer je PODRUČJE MINIRANO!!!
1 Matić i sur: Rezervati šumske vegetacije Prašnik i Muški bunar, šumsko gospodarstvo "Josip Kozarac", Nova Gradiška, 1979.
V. Andrić
Neki od hrastova imaju promjer veći od 2 m
Stara mrtva debla ne uklanjaju se iz šume. Poslužit će kao sklonište životinjama i podloga za rast brojnim gljivama i biljkama.
Šetnje lijepim šumskih putovima Prašnika još nisu moguće. Područje je minirano.
Datum: 22.2.2011
Datum: 13.4.2010
Datum: 10.12.2009
Blizina ribnjaka i rijeke Save ovo područje čini pogodnim za hranidbu i gniježđenje ptica. Jelas polje je proglašeno Međunarodno važnim područjem za ptice, tzv. IBA područjem (Important Bird Area).
Datum: 9.12.2009
Područje je značajno kao poplavni prisavski pašnjak s karakterističnom florom i faunom. Riječ je tzv. poluprirodnom staništu nastalom dugogodišnjim djelovanjem čovjeka.
Datum: 17.11.2009
Cilj projekta je očuvanje hrvatskih autohtonih pasmina (slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavski konj, crna slavonska svinja) te biljnih zajednica pašnjaka.
Datum: 16.11.2009
Cilj projekta je bio dobiti realnu sliku o brojnosti i rasprostanjenosti ove vrste na našem području, izraditi točan popis gnijezda s njihovim lokacijama, popularizirati zaštitu prirode i tradicije u ruralnim područjima.
Datum: 16.11.2009
Bregunica je najmanja lastavica u Hrvatskoj. Gnijezdi se u kolonijama koje broje dvanaestak do nekoliko stotina parova. Pri tome kopa hodnike u strmim pjeskovitim obalama rijeka ili jezera.
Datum: 16.11.2009
Projektom je izrađeno kompostište kojim će se trajno riješiti problem zbrinjavanja prirodnog otpada s pašnjaka te dobiti kvalitetno prirodno gnojivo bez sadržaja pesticida.
Datum: 13.11.2009
U suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode osigurano je tarupiranje pašnjaka Ive, kod sela Gorice u općini Dragalić.
Datum: 12.11.2009
Na Jelas ribnjacima možem vidjeti žličarku, sivu čaplju, bjelobradu čigru, divlju gusku,malu i veliku bijelu čaplju, gaka, žutu čaplju, patku njorku. Polja u okolici ribnjaka hranilišta su ždralova, a okolnim šumama gnijezdi se crna roda. Ribnjaci su i važno stanište vidre.
Datum: 11.11.2009
Muški bunar je posebno vrijedna šuma hrasta kitnjaka i bukve stara između 200 i 300 godina. Izuzeta je iz redovnog šumskog gospodarenja 1929. godine.Budući da se na ovome području ne vrši sječa ni drugi zahvati već 80 godina, Muški bunar se smatra prašumom,jednom od rijetkih u zemlji.
Datum: 3.11.2009
Dijelovi Parka u prošlosti i danas su bili retencije i imaju važnu ulogu u obrani od poplava. Ovakav način obrane od poplava sve se više cijeni budući da čuva biološku raznolikost područja i tradicionalni izgled krajobraza.
Datum: 3.11.2009
Posebno je značajno kao gnijezdilište, hranilište i zimovalište brojnih ptica. Također je ovo područje važno mrijestililište savskih riba i brojnih vodozemca (crveni mukač, dunavski vodenjak).
Datum: 2.11.2009
Šumski predjel Prašnik je 250-300 godina stara sastojina hrasta lužnjaka. Ostatak je slavonske prašume. Još 1929. godine isključen je iz redovnog gospodarenja šumom zbog svoje vrijednosti, a status posebnog rezervata šumske vegetacije dobiva 1965. godine.
Datum: 16.10.2008
Brodsko-posavske županije
Datum: 6.10.2008
Zaštićena područja Brodsko-posavske županije
Datum: 5.10.2008
Telefonski brojevi i adrese Javne ustanove
Datum: 5.10.2008
Projekti koje provodi Javna ustanova