Zaštita prirode
Projekt zaštite bregunica
Bregunica - autor fotografije: Nenad ŠetinaBregunica (lat. Riparia riparia) je najmanja lastavica u Hrvatskoj. Odozgo je smeđa, a s trbušne strane bijela. Na prsima ima smeđu horizontalnu prugu. Gnijezdi se u kolonijama koje broje dvanaestak do nekoliko stotina parova. Pri tome kopa hodnike u strmim pjeskovitim obalama rijeka ili jezera na kraju kojih svija gnijezdo od perja i grančica.
Posebno je zaštićena životinjska vrsta u Republici Hrvatskoj prema Pravilnik o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim (NN 99/09). Uvrštena je na Crveni popis ugroženih ptica Hrvatske. Radi se i o migratornoj vrsti koje su zaštićene na temelju međunarodnih konvencija kojih je i Hrvatska potpisnica. U Hrvatskoj ih ugrožava uništavanje staništa: iskapanje pijeska i šljunka na obalama rijeka i jezera, vodoprivredni zahvati i uređivanje (betoniranje ili popločavanje) riječnih obala. Stoga je važno pratiti njihovu brojnost u Hrvatskoj.
U sklopu projekta Monitoring bregunica i kartiranje njihovih kolonija duž savske obale Brodsko-posavske županije Javna ustanova u suradnji s ornitologom tokom 5 svibanjskih dana izvršila je obilazak čitave savske obale na području županije (oko 175 km toka Save).
Pronađene su dvije aktivne kolonije bregunica. Fotografirane su te su njihove lokacije zabilježene GPS uređajem. U sklopu projekta izrađeni su i edukacijski materijali te održana predavanja na Županijskom stručnom vijeću učitelja prirode/biologije. Projektom je predviđena i obnova staništa bregunica na Gajni koja je u tijeku. Sredstva za projekt Javna ustanova je osigurala sudjelovanjem na natječaju Ministarstva kulture.
V. Andrić
Datum: 22.2.2011.
Datum: 13.4.2010.
Datum: 10.12.2009.
Blizina ribnjaka i rijeke Save ovo područje čini pogodnim za hranidbu i gniježđenje ptica. Jelas polje je proglašeno Međunarodno važnim područjem za ptice, tzv. IBA područjem (Important Bird Area).
Datum: 9.12.2009.
Područje je značajno kao poplavni prisavski pašnjak s karakterističnom florom i faunom. Riječ je tzv. poluprirodnom staništu nastalom dugogodišnjim djelovanjem čovjeka.
Datum: 17.11.2009.
Cilj projekta je očuvanje hrvatskih autohtonih pasmina (slavonsko-srijemsko podolsko govedo, posavski konj, crna slavonska svinja) te biljnih zajednica pašnjaka.
Datum: 16.11.2009.
Cilj projekta je bio dobiti realnu sliku o brojnosti i rasprostanjenosti ove vrste na našem području, izraditi točan popis gnijezda s njihovim lokacijama, popularizirati zaštitu prirode i tradicije u ruralnim područjima.
Datum: 16.11.2009.
Bregunica je najmanja lastavica u Hrvatskoj. Gnijezdi se u kolonijama koje broje dvanaestak do nekoliko stotina parova. Pri tome kopa hodnike u strmim pjeskovitim obalama rijeka ili jezera.
Datum: 16.11.2009.
Projektom je izrađeno kompostište kojim će se trajno riješiti problem zbrinjavanja prirodnog otpada s pašnjaka te dobiti kvalitetno prirodno gnojivo bez sadržaja pesticida.
Datum: 13.11.2009.
U suradnji s Državnim zavodom za zaštitu prirode osigurano je tarupiranje pašnjaka Ive, kod sela Gorice u općini Dragalić.
Datum: 12.11.2009.
Na Jelas ribnjacima možem vidjeti žličarku, sivu čaplju, bjelobradu čigru, divlju gusku,malu i veliku bijelu čaplju, gaka, žutu čaplju, patku njorku. Polja u okolici ribnjaka hranilišta su ždralova, a okolnim šumama gnijezdi se crna roda. Ribnjaci su i važno stanište vidre.
Datum: 11.11.2009.
Muški bunar je posebno vrijedna šuma hrasta kitnjaka i bukve stara između 200 i 300 godina. Izuzeta je iz redovnog šumskog gospodarenja 1929. godine.Budući da se na ovome području ne vrši sječa ni drugi zahvati već 80 godina, Muški bunar se smatra prašumom,jednom od rijetkih u zemlji.
Datum: 3.11.2009.
Dijelovi Parka u prošlosti i danas su bili retencije i imaju važnu ulogu u obrani od poplava. Ovakav način obrane od poplava sve se više cijeni budući da čuva biološku raznolikost područja i tradicionalni izgled krajobraza.
Datum: 3.11.2009.
Posebno je značajno kao gnijezdilište, hranilište i zimovalište brojnih ptica. Također je ovo područje važno mrijestililište savskih riba i brojnih vodozemca (crveni mukač, dunavski vodenjak).
Datum: 2.11.2009.
Šumski predjel Prašnik je 250-300 godina stara sastojina hrasta lužnjaka. Ostatak je slavonske prašume. Još 1929. godine isključen je iz redovnog gospodarenja šumom zbog svoje vrijednosti, a status posebnog rezervata šumske vegetacije dobiva 1965. godine.
Datum: 16.10.2008.
Brodsko-posavske županije
Datum: 6.10.2008.
Zaštićena područja Brodsko-posavske županije
Datum: 5.10.2008.
Telefonski brojevi i adrese Javne ustanove
Datum: 5.10.2008.
Projekti koje provodi Javna ustanova